Žuti noćurak (lat. Oenothera biennis L.) pripada biljkama pupoljkama, porodica Onagraceae (lat.). To je dvogodišnja zeljasta biljka visoka 1 do 1,5 m. Njena stabljika je uspravna i bridasta, često razgranata, sa crvenim mrljama. Listovi su duguljasti, dugi petnaestak centimetara, nazubljeni. Cvjetovi se otvaraju naveče (otuda ime !), privlače brojne noćne kukce i ostaju otvoreni tokom čitave noći. Za oprašivanje se brinu noćni leptiri. Prije nego što sunce izađe, cvjetovi uvenu, a već sljedeće večeri novi cvjetovi krase biljku.

Noćurak je porijeklom iz južne Amerike, iz Perua, odakle se proširio u Sjevernu Ameriku, te na istočnu obalu Kanade. Vjekovima su američki Indijanci koristili njegov korijen i lišće za liječenje rana, iritacije i upale na koži, za otklanjanje respiratornih problema, za iskašljavanje, za umirenje, poput sedativa, kao antibiotik i kao digestivni stimulator. Tek 1619. godine ova ljekovita biljka postala je poznata u Evropi, pod nazivom kraljevska svelječiteljka (engl. King’s Cure-All). Danas je poznatija po ulju koje se dobija iz njenog sjemena nego po korijenu i lišću, koji su prvobitno bili korišćeni.

Sastojci ulja noćurka

Ulje koje se dobije hladnim presovanjem malih zrelih sjemenki noćurka sadrži važne farmakološke djelot­vorne sastojke kao što su:

-Višestruko nezasićene masne kisjeline (88 %) – alfa- linol-ensku (72 %) i gamalinolensku kisjelinu (8 – 10 %) -Maksimalno 8% zasićenih masnih kisjelina -Fosfolipidi -Steroli.

Dvije važne nezasićene masne kisjeline prisutne su u ulju žutog noćurka: alfa-linolenska kisjelina i gama-linolenska kisjelina. Alfa-linolenska kisjelina spada među esencijalne masne kisjeline, što znači da je organizam nije sposoban sam proizvesti, već ju je potrebno unijeti hranom. Gama-linolensku kisjelinu, međutim, organizam može proizvesti iz nezasićenih masnih kisjelina koje se nalaze u hrani, ali samo pod idealnim uslovima, a naš životni stil i prehrana modernog doba, na žalost, ne osiguravaju unos dovoljnih količina nezasićenih masnih kisjelina u orga­nizam. Upravo je obrnuto – naša je prehrana prebogata zasićenim masnim kisjelinama i holesterolom, i rafinisanim biljnim uljima u kojima već nedostaju nezasićene masne kisjeline.

Djelovanje

Esencijalne masne kisjeline poznate su po svojim brojnim povoljnim ljekovitim svojstvima. Dokazana je upotreba ulja noćurka u regulisanju nivoa holesterola i njegovih frakcija kao i nivoa triglicerida u krvi. To povoljno djeluje na srce i krvni pritisak, pa se time može slobodno reći da je ulje žutog noćurka prijatelj kardio-vaskularnog sistema.

Organizam proizvodi gama-linolensku kisjelinu, prvenstveno iz linolenske kisjeline, a ova biljka služi i kao izvor nekih prostaglandina koji imaju važnu ulogu u orga­nizmu. Među prostaglandinima je najznačajniji prostaglan­din E-1 (PGE-1) koji smanjuje mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, podržava funkciju imuniteta i reguliše moždane funkcije. Svjetska zdravstvena organizacija smatra esenci­jalne masne kisjeline toliko važnima da, prema njenim prijedlozima, nezasićene masne kisjeline kod odraslih moraju obuhvatiti 3% dnevno unesenih kalorija, a za dojilje i djecu 5%.

Ulje žutog noćurka posebno blagotvorno djeluje na ženski organizam, prvenstveno u saniranju neugodnih simptoma koji se javljaju prije menstruacije, a takođe pomaže ženama u menopauzi da se uspostavi hormonalni balans bez upotrebe hormonalnih preparata.

Manjak esencijalnih masnih kisjelina dovodi do upalnih promjena na koži. Stoga ulje noćurka pomaže u liječenju hroničnih upalnih bolesti i kožnih tegoba poput psorijaze, raznih ekcema, akni i neurodermitisa, gdje korišćenje ovog ulja može pomoći i popraviti stanje kože ako postoji nedostatak linolenske kisjeline.

Uzimanje ulja noćurka korisno je i u odvikavanju od alkohola. Naime, kod alkoholičara se smanjuje nivo prostaglandina E-1, što dovodi do depresije, koja ipak podstiče konzumiranje alkohola. Ulje noćurka smanjuje depresiju a samim time proporcionalno djeluje i na želju za alkoholom. Poznato je da alkohol oštećuje jetru i bubrege, dok ulje noćurka sprečava blokadu enzima izazvanu alko­holom i tako predstavlja zaštitu ovih organa.

Način primjene

Ulje je dobro ispitano i vrlo sigurno za upotrebu, a uzimanje se preporučuje kroz duži vremenski period. Kao dnevna doza podijeljena na 3 obroka odraslima se preporučuje 4-6 g (jedna mala kašika 3 puta dnevno, tokom jela), a djeci mlađoj od 12 godina 2-4 g. Ukoliko se uzima u obliku kapsula, njih treba uzimati nesažvakane, nakon jela, sa dosta tečnosti. Vidljivo poboljšanje nastupa tek nakon 4 sedmice. Preporučuju se pauze nakon dužeg oralnog uzi­manja ulja.

Preparati za dermalnu primjenu na bazi ulja žutog noćurka koriste se dva puta dnevno, u tankom sloju. Može se koristiti i u terapiji beba i djece koja boluju od različitih vrsta ekcema, umjesto kortikosteroidne terapije. Bitno je napomenuti da je tokom dermalne primjene potrebno zaštititi kožu od sunca.

Nuspojave

Nema nikakvih naučnih saznanja o nuspojavama za primjenu ulja noćurka tokom trudnoće ili dojenja. Kod dojenčadi i djece mlađe od 1-ne godine ne preporučuje se oralno uzimanje. Osobe sa epilepsijom trebalo bi da se posavjetuju sa ljekarom ili farmaceutom. Oralno se ne smije koristiti u kombinaciji sa ljekovima kao što su fenotijazini. Pojačava djelovanje tamoksifena i smanjuje toksičnost ciklosporina A.

Potreban je oprez u korišćenju ulja noćurka. Bogat­stvo nezasićenih masnih kisjelina koje posjeduje čini ga podložnim kvarenju oksidacijom te je manje stabilno od većine drugih biljnih ulja. Proces oksidacije ubrzava se u prisustvu nekih metala. Čuva se obavezno na suvom, hlad­nom i tamnom mjestu.

mr ph. Mehrixhana Dervishi Llazorja